Kada poželite da postanete pilot, naići će te na mnoga pitanja na koja nećete znati odgovor. Gdje mogu dobiti dozvolu? Gdje vrijedi ta dozvola? Na kojim letjelicama mogu letjeti? Ko to kontroliše i kako? Hajde da bar grubo probamo odgovoriti na ova pitanja.

Propisi koji se odnosne na letenje te ko ih definiše

Propise vezane za letenje u Bosni i Hercegovini postavlja i kontroliše BHDCA (Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH). Ovo je Direkcija koja djeluje na državnom nivou i izdaju dozvole za pilote, plovidbenosti za letjelice, potvrde za aerodrome i letjelišta.

Da bi letenje bilo što sigurnije i da bi postojala neka pravila šire od jedne države, postoji niz međunarodnih sporazuma. Ja ću probati skratiti i spomenuti samo nekoliko njih koji direktno utiču na to kako doći do osnovne dozvole pilota.

Jedna od najvažnijih organizacija je ICAO (International Civil Aviation Organization), a Bosna i Hercegovina je njen član. To znači da smo se obavezali primjenjivati propise koji su doneseni u okviru ove organizacije. Ovo je jako bitno jer je u propisima ICAO opisano skoro sve. Od toga kakve oznake treba da ima svaka letjelica u zraku, pa do toga koji su minimalni uslovi koje treba ispunjavati jedno letjelište da bi dobilo potvrdu da može biti korišteno kao letjelište.

BiH također teži i tome da postane članica EU, pa je tako prihvatila i to da poštuje i drži se svih pravila koje je propisala Europska agencija za avio sigurnost (European Aviation Safety Agency – EASA). To znači, da kod nas vrijede potpuno ista pravila kao i u bilo kojoj članici EU.

Tipovi letjelica i dozvole za njih

Letjeti se može na različite načine: jedrilicom, helikopterom, žirokopterom, motornim zmajem, itd. i naravno avionom! I za svaki tip ove letjelice postoji odgovarajuća dozvola. I to različiti tipovi dozvola. Dozvola za “privatno” letenje (PPL – private pilot licence), dozvola koja omogućava komercijalno letenje (CPL – comercial pilot licence), “airliner” dozvola… (ATPL – Airline Transport Pilot Licence)

Ja ću se koncentrisati na dozvolu za letenje avionom. Eh sad, postoje ultralaki avioni, kao i oni koji to nisu. Ovi prvi su avioni koji imaju makismalnu težinu na polijetanju do 500kg, i propisi vezani za njih su predmet nacionalnih Direkcija, a o njima nećemo pisati ovaj put, koncentrisaćemo se na standardnu kategoriju certifikovanih aviona.

Dozvola za privatnog pilota aviona – PPL (A)

Sada kad smo spomenuli ove propise i regulative, i znamo da stvari nisu takve da je neko kod nas postavio pravila – pošto obično ne vjerujemo sebi samima, nego da su to propisi koji su plod godina i godina iskustava iz ove oblasti, postavljene univerzalno, hajde da objasnimo šta to podrazumijeva primarna obuka za najnižu kategoriju aviona.

Kao što i samo ime kaže, to je dozvola za privatno letenje aviona, dakle ne smijemo naplaćivati letenje. Sljedeće osnovno ovlaštenje koje ide u ovu kategoriju je SEP (Single Engine Piston), dakle jednomotorni klipni avion. Kao što samo ime kaže, nakon sticanja dozvole PPL(A) – SEP, imate pravo upravljati svim avionima sa jednim klipnim motorom – nekompleksnim. Nekopleksnim?! Šta sad to znači?! Znači da avion nema uvlaćeći stajni trap. Da propeler nije sa promjenjivim korakom (ima fiksni korak), da nije kabina pod pritiskom itd.

Da, tek nakon što dobijete ovaj tip dozvole, možete se obučavati dalje za druge kategorije i ovlaštenja.

Škola u kojoj se vrši obuka pilota

Eh, ko sad nas obučava za sve ovo? Za obuku pilota mora postojati organizacija koja se bavi obukom. Postoje strogi uslovi koje škola mora ispunjavati. Instruktor mora imati dozvolu sa upisanim ovlaštenjem da je instruktor. Što podrazumijeva određen broj sati letenja na tipu letjelice na kojoj vrši obuku u različitim uslovima kao i završenu obuku za instruktora, teoretsku i praktičnu. Bosna i Hercegovina je zemlja kojoj fali instruktora. Mislim da nema nijedan pilot, ili ih je jako malo, koji je postao instruktor od rata na ovamo… dakle svi instruktori su starija generacija. (To znači da imaju puno iskustva i naleta, ali isto tako znači da trebamo podmladak. :))

Uslovi za dobivanje dozvole PPL(A)

Da bi kandidat dobio dozvolu on mora da ispuni određene uslove. Mora odslušati predavanja iz teorije i to iz devet predmeta:

• Opšte poznavanje zrakoplova
• Zrakoplovni propisi
• Performanse leta i planiranje
• Ljudske mogućnosti i ograničenja
• Meteorologija
• Navigacija
• Operativne procedure
• Teorija letenja
• Komunikacija

Nakon što odsluša obuku i pokaže zadovoljavajuće znanje iz spomenutih predmeta, može pristupiti praktičnoj obuci. U toku praktične obuke kandidat mora odletiti minimalno 45h, od toga samostalno 15 (da, samostalno, bez instruktora). Te nakon što usvoji sve elemente leta potrebne za sticanje dozvole, izlazi pred komisiju BHDCA gdje pokazuje svoje znanje.

U toku praktične obuke kandidat nauči kako da poleti, sleti, te kako da formira školski krug u prilazu. Nauči zrakoplovnu navigaciju. Odleti jedan let minimalne dužine od 150 nautičkih milja (nm) sa slijetanjemna najmanje dva aerodroma/letjelišta. Nauči zrakoplovnu frazeologiju, nauči sletjeti bez motora (simulacija otkaza motora) itd.

Poslije usvajanja znanja i nakon što se urade sve potrebne vježbe, zakaže se ispit pred komisijom iz Direkcije (BHDCA), te kandidat dobija dozvolu i zvanično postaje pilot.

Ljekarsko uvjerenje za pilota

Svaki pilot mora biti određenog zdravstvenog stanja da bi mu bilo dopušteno da leti. Moramo razlikovati pilote komercijalnih aviona i privatne pilote. Ovi prvi su podložni čestim provjerama i striktnijim kriterijima. Kriterije također propisuje EASA, a naša Direkcija prihvata, tako da mi “ne izmišljamo toplu vodu”. Class II medical, ili zdravstvena potvrda za pilota privatnog aviona je nešto strožija od one za automobilsku.

Koliko košta obuka za pilota aviona u BiH

Lijepo je letjeti i gledati zemlju iz zraka, ali koliko to košta? Cijena se obično obračunava po cijeni jednog sata letenja. A cijena jednog sata letenja zavisi od različitih faktora. Uglavnom od cijene resursa letjelice, te od cijene goriva.

Nećemo ulaziti duboko u to kako se inače određuje cijena jednog sata leta, ali reći ćemo da avion najviše košta kada stoji. Također ima fiksne troškove čak i da cijelu godnu nije nijednom poletio. Gorivo faktički bude 1/3 ili 1/4 cijene jednog sata letenja.

Za dobivanje dozvole PPL-A u BiH cijena jednog sata letenja može da košta od 100 eur/h, pa sve do 180eur/h, u zavisnosti od toga koja letjelica je u pitanju, na kojem aerodromu se vrši obuka (međunarodnom, sportskom), potršnje goriva, itd. Ako smo rekli da je minimalno potrebno 45h za kompletnu obuku, lahko možemo doći do približne cijene kompletne obuke.

Dobra stvar je što rijetko koja škola traži kompletan iznos odmah. Stvar je takva da se faktički plati koliko se leti, ali bolje je završiti sve u što kraćem roku, odnosno, ne praviti pauze. Ali praktično obuke ne tako rijetko traju i po 18 mjeseci. Što zbog vremenskih uslova, a ponešto i zbog slobodnog vremena. Tako da cijeli iznos se rasporedi faktički na taj vremenski period.

Šta kad postanem pilot

Mnogi ni ne počinju obuku jer nemaju odgovor na ovo pitanje: šta kada dobijem dozvolu pilota? Da, zvuči kao bezizlazna situacija, kupiti avion ili ne letjeti. Međutim, nije to baš tako.

U pravilu, klubovi služe, ili treba da služe tome da okupljaju pilote i dijele resurse, što čini letenje mnogo jeftinijim nego da svaki od nas ima po jedan avion. Često se dešava da jedna grupa od 4 ili 5 osoba kupi avion, te tako dijeli troškove. Na kraju, kako se letačka zajednica širi, klubovi rastu i letenje postaje više dostupno svima.

Ako volite letenje i možete priuštiti sebi ovo zadovoljstvo, samo naprijed!